Međunarodni dan mira obeležava se 21. septembra, širom sveta. Naime, tog dana Generalna skupština Ujedinjenih nacije je jednoglasno usvojila Rezoluciju 36/67, kojom se ovaj dan obeležava u 180 zemalja širom sveta. Povodom ovog Međunarodnog dana UN su usvojile i predlog da se na isti dan obeležava i Svetski dan prekida vatre i Dan bez nasilja "kako bi zemlje članice i celo čovečanstvo posvetili određeno vreme promovisanju ideala mira i izkazivanja posvećenosti miru pozitivnim primerima, na sve moguće načine".
Usvojenom Rezolucijom UN su obavezale svet, da bar tog dana misli o miru i obeleži ga skupovima, manifestacijama, marševima mira i koncertima, a zemlje i narodi, ljudi svih uzrasta i iz svih društvenih slojeva, pozvani su da slave mir i daju doprinos da mir ovlada svetom.
Mir ne znači isključivo odsustvo sukoba i nasilja manjih ili većih razmera – mir predstavlja trajne napore koji se ulažu u razvoj društva i pojedinaca, mir daje priliku učenju i aktivnom delovanju. Sem toga, mir označava društvo svesnih i savesnih pojedinaca koji teže nenasilnom rešavanju sukoba i izgradnji društva pravednih odnosa. Od 2001. godine, Međunarodni dan mira dobija svoje mesto ne samo u kalendaru Ujedinjenih nacija, već ga obeležavaju i brojne organizacije i pojedinci širom sveta.
Univerzalna poruka Međunarodnog dana mira glasi:"Neka mir prevlada na Zemlji, bar jedan dan mira i nenasilja", a zvuk zvona i minut ćutanja tačno u podne postali su već tradicija u zgradi Ujedinjenih nacija u Njujorku. Zvono mira, je inače Ujedinjenim nacijama 1954. godine poklonilo udruženje dece iz Japana, a izliveno je od novčića na kome piše "Dug život apsolutnom svetskom miru".
Ove 2018. godine Ujedinjene nacije, Međunarodni dan mira obeležavaju sa temom: "Pravo na mir – Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima na 70 godina". Suština obeležavanja je da se slavi 70. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, kao važnog dokumenta u istoriji ljudskih prava. Ovaj dokument koji je donet od strane UN 1948. godine, kao zajednički standard dostignuća za sve ljude i narode sveta posebno naglašava da "svako ima pravo na život, slobodu i sigurnost ličnosti". Takođe, naglašava se i da "svi ljudi sveta treba da preduzimaju akcije za mir i mirno rešavanje problema", i da "svi možemo biti deo rešenja preduzimanjem malih koraka koji sprečavaju nepravdu".
|